Koliko bi voća i povrća trebalo jesti svaki dan?

Premda ne postoji bolji nutritivni izvor od voća i povrća, koje obiluje vitaminima A, C i E kao i magnezijem, cinkom, fosforom i folnom kiselinom, tek svaki 10. Europljanin svakodnevno konzumira preporučenih pet ili više porcija voća i povrća dnevno. Voće i povrće osnova je uravnotežene prehrane koja nam pomaže da reguliramo svoju težinu, kolesterol i krvni tlak, odlikuje se i brojnim antiupalnim svojstvima.

Koju od ovih namirnica jedete najčešće?

Konzumiranje žitarica od cjelovitog zrna smanjuje rizik od razvoja dijabetesa te brojnih kroničnih i srčanih bolesti, a doprinosi i snižavaju kolesterola. U usporedbi s cjelovitim žitaricama one rafinirane mnogo su manje preporučljive jer doprinose razvoju različitih zdravstvenih problema, a pronaći ćete ih u bijeloj riži, tjestenini, palačinkama ili keksima. Tom ćete problemu doskočiti izborom proizvoda od cjelovitih žitarica poput integralnog kruha i proizvode ili jela koja sadrže proso, raž, ječam, heljdu i pir.

Koja od ovih namirnica pruža najviše kalcija?

Ovaj mineral važan je za rast, razvoj i održavanje koštane mase, a najdostupniji je upravo u mlijeku i mliječnim proizvodima. Premda stručnjaci preporučuju dnevnu dozu koja se kreće između 1000 i 1300 miligrama, prosječna globalna dnevna potrošnja i dalje iznosi samo 629 miligrama. Prilikom konzumacije mliječnih proizvoda savjetujemo vam odabir onih sa smanjenim udjelom masnoće jer ćete tako unijeti otprilike 30-ak kalorija i oko tri grama proteina, dok biste konzumacijom punomasnog mlijeka unijeli nešto više od 60 kalorija.

Koju biste od ovih namirnica trebali jesti više kako bi zadovoljili dnevni unos proteina?

Proteini su neophodni za život: doprinose mršavljenju, čuvaju ili potiču rast mišića, sudjeluju u održavanju metaboličkog zdravlja, a snižavaju i visoki krvni tlak te pomažu u sprječavanju niza bubrežnih bolesti. Dnevni kalorijski unos proteina od svega 50 grama bit će dovoljan za iskorištavanje svih prednosti koje proteini donose zdravlju. Premda je crveno meso u primjerenim količinama meso odličan izvor vitamina B skupine, pretjerano uživanje u njemu proizvodi niz po život opasnih zdravstvenih problema. Zato se preporuča veća konzumacija ribe. Jer, dok ćete konzumacijom 100 grama crvenog mesa u svoj organizam unijeti 17,44 grama proteina, istovremeno ćete iz samo jedne konzervi sardina od 100 grama izvući čak 29,30 grama proteina - što je više od polovice preporučenog dnevnog unosa. Sardina je pritom i odličan izvor omega-3-masnih kiselina.

Koje od ovih namirnica najčešće konzumirate?

Jeste li znali da se pizza smatra nutritivno bezvrijednom dok je riba istovremeno jedan od nutritivno najbogatijih izvora proteina? Ako ne jedete preporučene dvije porcije ribe tjedno, onda bi vam riblje ulje moglo pomoći da dobijete dovoljno omega-3 masti. Vrste omega-3 koje se nalaze u ribljem ulju imaju veće zdravstvene koristi od omega-3 koji se nalaze u nekim biljnim izvorima. Riblje ulje može pomoći u liječenju određenih mentalnih poremećaja jer se naš mozak sastoji od gotovo 60% masti, a veliki dio te masti su omega-3 masne kiseline. Stoga vam savjetujemo da u svoj jelovnik uvrstite više masne ribe, kao što je to srdela, jer su zdrave masti neophodne za normalno funkcioniranje mozga!